Lezbijska sekcija „LL“ (kasnije nazvana „ŠKUC LL“) osnovana je 1987. godine, u okrilju ŠKUC-Foruma, glavne slovenske neprofitne studentske i omladinske kulturne organizacije. ŠKUC (kratica od Študentski kulturno-umetniški center) svoje začetke i nadahnuće prepoznaje u studentskim prosvjedima 1968. godine, dok je kao organizacija osnovan u Ljubljani 1972. U drugoj polovici 1970-ih te u 1980-im godinama, ŠKUC izrasta u središnje mjesto promicanja i podržavanja alternativne kulturne scene i novih umjetničkih praksi u Sloveniji. Organizacija je nastavila djelovati i nakon promjene društvenoga uređenja i raspada Jugoslavije, te je i dalje vjerna svojim izvornim ciljevima, kao i ljevičarskom političkom nagnuću. Unutar društva djeluje više programskih i tematskih sekcija, kao što su Galerija ili Sekcija za promicanje jednakih mogućnosti, izdavaštvo te arhiv.
ŠKUC je sredinom 1980-ih otvorio svoja vrata i lezbijskim i gej grupama, te je uz njegovu podršku i u njegovu okrilju 1984. u Ljubljani organiziran festival Magnus, posvećen homoseksualnosti. Prva jugoslavenska feministička lezbijska skupina naziva „Lilit“ počela je djelovati 1985. godine, da bi dvije godine kasnije prerasla u „ŠKUC LL“ (kratica LL referira se na „Lezbijska Lilit”) te od tada djeluje kao nezavisna organizacija unutar šire ŠKUC-ove mreže. Zajedno s gej grupom Magnus, ŠKUC LL je krajem 1980-ih organizirala diskusije, akcije i zabavne klupske večeri, izdavala biltene i raznovrsne tiskane materijale (Lesbozine), nastupala u javnosti i na feminističkim susretima. U aktivnostima usmjerenima prema vlastima, najviše kroz javna priopćenja, pisma i istupe u tisku, Magnus i ŠKUC LL traže integraciju homoseksualnosti u socijalističko društvo i ustavnu zabranu diskriminacije na temelju seksualne orijentacije (Velikonja i Greif, 2012). Prva prepoznatljiva akcija lezbijske sekcije ŠKUC-a smatra se objavljivanje dugog priloga posvećenog lezbijstvu u časopisu Mladina (s najavom na čitavoj naslovnoj stranici) pod naslovom Ljubimo ženske (Mladina, 30. 10. 1987., br. 37). U ŠKUC-ovoj Galeriji u samome središtu Ljubljane 1988. priređen je Tjedan lezbijskoga filma. Krajem 1980-ih lezbijski aktivizam u Sloveniji postao je sastavni dio novih društvenih pokreta i žive alternativne kulturne i klupske scene, ali je počeo i artikulirati političke zahtjeve te promicati društvenu integraciju i normalizaciju homoseksualnosti. Angažirane slovenske lezbijke uspostavile su kontakte i ostvarile dugogodišnja poznanstva s lezbijkama iz drugih jugoslavenskih gradova, prvenstveno Zagreba i Beograda, te ih potakle da se i one organiziraju i počnu javno djelovati. ŠKUC LL nastavlja kontinuirano djelovati i nakon što je Slovenija stekla nezavisnost, te se organizacija 1990-ih prometnula u jednu od najaktivnijih LGBT grupa u zemlji. U suradnji s aktivistima iz Magnusa, ŠKUC LL je suosnovala udrugu „Roza Klub“, nastavila tradiciju održavanja filmskih festivala, sudjelovala u izdavanju gej i lezbijskoga časopisa Revolver i organizaciji zabavnih večeri u klubu K4, te društvenom i političkom radu na suzbijanju homofobije i promicanju prava LGBT osoba, egalitarnoga i otvorenog društva.
ŠKUC LL se od kraja 1990-ih posvetio i istraživačkom, dokumentacijskom i akademskom radu u području studija seksualnosti i roda, napose LGBT i queer teorije, povijesti i književnosti, u prvom redu kroz tekstove u tematskim brojevima Časopisa za kritko znanosti te suradnjom sa znanstvenicama i znanstvenicama Sveučilišta u Ljubljani. Organizacija je objavila više informativnih brošura i knjiga, te zbornika radova. U nakladničkoj seriji Vizibilija, koja je dio izdavačke djelatnosti ŠKUC-a, u posljednjih dvadesetak godina izašlo je tridesetak knjiga slovenskih autora i autorica, pretežno književnih i esejističkih, te niz prijevoda ključnih dijela iz polja gej i lezbijskih studija.
Organizacija je 1. svibnja 2001. osnovala Lezbijsku knjižnicu i arhiv. Osnutku knjižnice prethodila je izrada bibliografije knjiga i drugih zapisa homoseksualne tematike objavljenih na slovenskom jeziku, odnosno tiskanje u prosincu 2000. prvoga izdanja izabrane bibliografije gej i lezbijske tematike (Izbrana bibliografija, 2000). Najveći dio fonda knjižnice čine strana književna, teorijska, znanstvena i publicistička djela, te zbirka revija i časopisa. Arhivska zbirka usredotočena je na slovenski materijal i pokriva razdoblje od 1970-ih nadalje. Katalog književnoga fonda dostupan je na http://www.ljudmila.org/lesbo/knjiznica.htm.
